Katalonski ljudski tornjevi
| Ljudski tornjevi | |
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština | |
 | |
 | |
| Regija: | Evropa i Sjeverna Amerika |
| Godina upisa: | 2010. |
| ID: | 00364 |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | UNESCO |
Castells (valencijski katalonski za „Dvorci”) su ljudski tornjevi koje prave pripadnici amaterskih skupina, obično kao dio godišnjih svečanosti u katalonskim gradovima[1].
Tradicionalno se organiziraju na trgu ispred balkona Gradske vijećnice. Ljudske tornjeve prave castellers-i koji stoje jedni drugima na ramenima u nizu faza (između šest i deset). Svaka razina tronc-a, naziv za drugu razinu prema gore, uglavnom se sastoji od dva do pet težih ljudi koji podržavaju mlađe, laganije dječake ili djevojčice. Pom de Dalt, tri najgornji razine tornja, čine isključivo djeca. Svatko je dobrodošao da se formira pinya, gomilu koja podržava baze tornja.
Običaj gradnje ljudskih tornjeva potječe iz Vallsa, mjesta u blizini Tarragona, s kraja 18. vijeka. Iako su popularni širom Katalonije i Balearskog otočja, najkompleksnije strukture (gamma extra castells) se prave u gradovima: Valls, Vilafranca del Penedès, Terrassa, Mataró i Tarragona.
Svaka skupina se može prepoznati po svojoj nošnji, a posebno po boji košulje, dok cummerbund služi za zaštitu leđa i za njega se hvataju castellers-i kada se penju na toranj. Prije, tijekom i nakon izvedbe, glazbenici sviraju razne tradicionalne melodije na puhčkom glazbalu poznatom kao Gralla, postavljajući ritam na koji se toranj gradi. Znanja potrebna za podizanje Castellsa tradicionalno se prenose s generacije na generaciju unutar skupine, te se može naučiti samo praksom. Zbog toga je ova djelatnost upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2010. godine[1].
Izvori
Katalonski ljudski tornjevi na Wikimedijinoj ostavi
Vanjske veze
- Web del Patronato Nacional del Misteri d'Elx - Misterio de Elche (es)
- La Tramoia Arhivirano 2017-10-03 na Wayback Machine-u
- p
- r
- u
Univerzitet i historijska župa Alcalá de Henares • Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi • Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španije • Mudéjar arhitektura u Aragonu • Kulturni krajolik Aranjuez • Arheološki lokalitet Atapuerca • Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) • Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni • Biskajski most • Katedrala u Burgosu • Stari grad Cáceres • Historijski centar Cordobe • Zidine historijskog grada Cuenca • Doñana • Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu • El Escorial • Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) • Nacionalni park Garajonay • Djela Antonija Gaudíja • Herkulesov toranj • Ibiza (bioraznolikost i kultura) • Las Médulas • Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji • Rimske zidine Luga • Arheološki kompleks Mérida • Pyrénées-Monte Perdido 2) • Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici • Put Svetog Jakova 2) • Samostan Poblet • Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena • Stari grad Salamanca • San Cristóbal de La Laguna • Samostani San Millán Yuso i Suso • Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe • Stari grad Santiago de Compostela • Stari grad Segovia s akveduktom • Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana • Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli • Arheološki kompleks Tàrraco • Nacionalni park Teide • Stari grad Toledo • Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza • Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi
Misterij Elxa • Flamenko • Katalonski ljudski tornjevi • Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí • Mediteranska prehrana3) • Festival Petum u Bergi • Sibilina pjesma na Majorci • Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera • Sokolarstvo4) • Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale
1) Zajedno s Portugalom 2) Zajedno s Francuskom 3) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španije i Maroka 4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]
