Gradska vrata
Gradska vrata | |
---|---|
Gradska vrata, porta (latinski) ili kapija (turski) je arhitektonsko-građevinski element koji je omogućavao prolaz u utvrđeni grad. Građena su na vrlo različite načine, ali uvijek sa namjerom da budu neprobojna i neosvojiva, pa su najčešće bila i najmasivniji i najipresivniji dio gradskih bedema.
Historija
Gradska vrata kao dio sistema utvrđenog naselja, grade se od neolita, a koristila su se (kako gdje) sve do 19. vijeka. Ona su bila jedini ulaz (i izlaz) iz grada, zatvarala su se uvečer, i otvarala u točno određeno vrijeme. Služila su i kao carinarnica za svu robu koja je ulazila ili izlazila iz grada. Čuvana su naoružanim stražarima a gradila od čvrstih i otpornih materijala, kao najosjetljiviji dio sistema bedema.
Zna se da je već antički Babilon bio opasan duplim bedemima, i da je imao 8 gradskih vrata.[1] Rimski Londonium imao je sedam gradskih vrata, ali je tokom srednjeg vijeka njihov broj spao oko 1300 na četiri.[1] Vrata Kine u kineskom Nanjingu su najveća na svijetu. Građena su za cara Hung-vua, iz Dinastije Ming, punih 21 godina, od 1366. do 1387. zajedno sa gradskim bedemima. Ona su trebala biti jedini ulaz u Kinu za strance. Ta kombinacija zamka i veličanstvenih vrata imala je 27 tunela koji su služili kao skaldišta za velike količine hrane i oružja za oko 3000 vojnika.[1]
Monumentalna gradska vrata, ponekad su služila u sasvim druge svrhe, kao što je slučaj sa rimskom Porta Nigra iz Triera, koja su u 11. vijeku iskorištena kao ulaz u crkvu, za razliku od tog Vrata iz Mileta podignuta su kao ulaz u južnu agoru (tržnicu) a tek od 6. vijeka koristila su se kao gradska vrata.[2] Srednjovjekovni Bagdad imao je četiri ulaza.
Izvori
Vanjske veze
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/15px-Commons-logo.svg.png)
- Historical City Entrances and Their Purposes Arhivirano 2017-07-10 na Wayback Machine-u (en)